JAČANJE IMUNITETA
+2
Anila
HAL3
6 posters
Stranica 1 / 2.
Stranica 1 / 2. • 1, 2
Re: JAČANJE IMUNITETA
Tena, daj mi reci koji to aloe vera sok piješ? Ja sam kupila od FLPa Aloe vera gel koji se pije cca 1dl dnevno sa vodom ili sokom. To kombiniram sa 1000mg Beta glukana i folnom kiselinom. Uzela sam i c vitamin sa cinkom.
Spavanje...tu sam neuredna.
Za stresne situacije preporučam ti Praxiten
ili

Spavanje...tu sam neuredna.
Za stresne situacije preporučam ti Praxiten




HAL3- Broj postova : 459
Join date : 27.01.2010
Age : 48
Lokacija : Taman pred nosom
Re: JAČANJE IMUNITETA
HAL3 je napisao/la:Tena, daj mi reci koji to aloe vera sok piješ? Ja sam kupila od FLPa Aloe vera gel koji se pije cca 1dl dnevno sa vodom ili sokom. To kombiniram sa 1000mg Beta glukana i folnom kiselinom. Uzela sam i c vitamin sa cinkom.
Spavanje...tu sam neuredna.
Za stresne situacije preporučam ti Praxitenili
![]()
![]()

Re: JAČANJE IMUNITETA
HAL3 je napisao/la:Možda glupo pitanje, ali kad se nakon biopsije može započeti sa primjerice, treningom na orbitreku? Mislim, kad sam već skijala, izokrenula kuću i slične aktivnosti, ovo mi je trivijalno pitanje, ali eto...
mislim da si se ti već toliko ukenjala da moš i orbitrek, inače nakon 2 tjedna-vježbanje, hal je poseban slućaj!

Re: JAČANJE IMUNITETA
Ja pijem encianovu aloe veru, sok. Čula sam za taj beta glukan, šta je to točno i koliko košta? I da još jedna važna stvar vezana uz imunitet. Treba vam vremena da se imunitet digne, dakle nije dovoljno da vi 2 dana jedete voće i uzimate vitamin c i ostale gluposti, to se mora konstatno raditi i tek ćete nakon određenog duljeg vremenskog perioda vidjeti rezultate!
Tena28- Broj postova : 33
Join date : 22.01.2010
Re: JAČANJE IMUNITETA
ja sam čula da ta aloe vera nakon nekog vremena djeluje kao laksativ, da ju zato ne ttreba dugo pit.... nisam probala, pa ne znam.....ja samo c vitamin, povrče i voće..
Re: JAČANJE IMUNITETA
"Beta-1,3 glukan je istinsko čudo prirode. On može prirodno i sigurno aktivirati ključne komponente našeg imunološkog sustava. Aktiviranje počinje sa stanicama makrofaga, granulocita, neutrofila i NK-stanicama (engl. Natural Killer - stanice prirodne ubojice) koje čine prvu crtu obrane našeg organizma protiv virusnih, bakterijskih i gljivičnih napada. Makrofagi imaju sposobnost prepoznavanja, proždiranja i uništavanja svih vrsta uzročnika bolesti (bakterije, virusi, gljivice te mrtve, mutirane ili tumorske stanice)".
Kad Beta-1,3 glukan dođe u kontakt s receptorom makrofaga, stanica makrofaga se doslovce "uključi" i postaje čak do 7 puta djelotvornija u prepoznavanju i uništavanju uzročnika bolesti.
Nakon dugogodišnjeg istraživanja, poznati američki liječnik dr. Donald J. Carrow je potvrdio da je Beta-1,3 glukan najmoćniji prirodni stimulator makrofaga.
Beta-1,3 glukan povećava imunološku aktivnost za 50 - 120 % unutar prvih 72 - 96 sati oralnog uzimanja.
Koštaju ti oko 500kn
Kad Beta-1,3 glukan dođe u kontakt s receptorom makrofaga, stanica makrofaga se doslovce "uključi" i postaje čak do 7 puta djelotvornija u prepoznavanju i uništavanju uzročnika bolesti.
Nakon dugogodišnjeg istraživanja, poznati američki liječnik dr. Donald J. Carrow je potvrdio da je Beta-1,3 glukan najmoćniji prirodni stimulator makrofaga.
Beta-1,3 glukan povećava imunološku aktivnost za 50 - 120 % unutar prvih 72 - 96 sati oralnog uzimanja.
Koštaju ti oko 500kn
nika0406- .
- Broj postova : 2127
Join date : 09.01.2010
Age : 39
Re: JAČANJE IMUNITETA
Ja pijem Aktivalov Beta glukan 500mg i platila sam ga 608 kn. Rečeno mi je da najmanje tri mjeseca moram trošiti udarne doze, dakle, 1000-1500mg dnevno.
Što se tiče laksativnog svojstva aloa vere, ne bih znala. Meni osobno takvo bi što i koristilo. Mislim da se radi više o količini koja se dnevno unese u prganizam. Naravno, ako se previše unese, malo će se više trčkati na wc
Što se tiče laksativnog svojstva aloa vere, ne bih znala. Meni osobno takvo bi što i koristilo. Mislim da se radi više o količini koja se dnevno unese u prganizam. Naravno, ako se previše unese, malo će se više trčkati na wc
HAL3- Broj postova : 459
Join date : 27.01.2010
Age : 48
Lokacija : Taman pred nosom
Re: JAČANJE IMUNITETA
Ne djeluje kao laksativ, ali se treba napraviti neka pauza nakon uzimanja (meni je to taman palo kad sam išla na godišnji na more) pa sam onda opet nastavila..
Tena28- Broj postova : 33
Join date : 22.01.2010
Re: JAČANJE IMUNITETA
Da ima razlićitih proizvođaća pa su i cjene razlićite,tahebo ćaj je isto dobar za imunitet,(odvratan za piti ) al je ok....
nika0406- .
- Broj postova : 2127
Join date : 09.01.2010
Age : 39
Re: JAČANJE IMUNITETA
Evo, baš sam pročitala sad na piksi aloe da prekomjerno konzumiranje može imati laksativni učinak. Dakle, tako sam i pretpostavila. Svega u granicama, icokej! 

HAL3- Broj postova : 459
Join date : 27.01.2010
Age : 48
Lokacija : Taman pred nosom
Re: JAČANJE IMUNITETA
Da, pa i prekomjerna konzumacija tableta za grlo ima laksatavni učinak. A ima tko iskustva s matičnom mliječi?
Tena28- Broj postova : 33
Join date : 22.01.2010
Re: JAČANJE IMUNITETA
Nemoj se sada kljukati sa 10 vrsta tableta,ćajeva,i ostalim stvarima,pomalo,ionako će ti trebati malo duži period za ućinak toga,uzmi npr neki ćaj i tablete za poćetak i voće i povrće,ako ti neće pomoći pređi na nešto drugo....tako ćeš znati šta ti je zaista pomoglo.... 

nika0406- .
- Broj postova : 2127
Join date : 09.01.2010
Age : 39
Imunološki sustav i prehrana
Osnovna funkcija imunološkog sustava je da otkriva i uklanja iz organizma sve tvari koje prepozna kao strane. Funkcije imunološkog sustava zbivaju se u svim tkivima i organima. To su u prvom redu stanice krvi, tkivni makrofagi iz crijeva, slezena i limfni čvorovi. Štetna tvar (antigen) u organizmu dovodi do stvaranja obrambenih antitijela. Antigen je svaka supstancija koja je u stanju izazvati imunološki odgovor. Štetne tvari se dijele na vanjske (egzoantigeni) koji najčešće dovode do alergija i unutarnji (endoantigeni) koji dovode do autoimunih bolesti.
Vanjski antigeni su najčešće:
1. infektivni: bakterije, virusi, gljivice
2. inhalatorni: pelud trava, cvijeća i drveća, prašina, perje, onečišćenja iz zraka (ispušni plinovi)
3. nutritivni alergeni: jaja, riba, jagode
4. neki lijekovi, otrovi nakon uboda kukaca, kozmetički pripravci i sl.
Lijekovi mogu dovesti do promijenjenoga imunološkog odgovora – alergijskih reakcija, najčešće kod djece (neodgovarajući imunološki odgovor) i kod kroničnih bolesnika budući da je kod kroničnih bolesti (primjerice jetre i bubrega) detoksikacija organizma (uklanjanje štetnih tvari) usporena i metabolizam lijeka je promijenjen pa se lijek dulje zadržava u organizmu. Kao reakcija i odgovor na štetnu tvar u organizmu stvaraju se antitijela – imunoglobulini i specifični mali limfociti.
Unutarnji antigeni
Unutarnji antigeni su vlastite stanice i tkiva koje imunološki sustav ne prepoznaje kao vlastito tkivo nego se na njih stvaraju antitijela pa se pojavljuju autoimune bolesti. Jedan od primjera je kronična upala štitne žlijezde (Thyreoiditis hashimoto).
Imunološki sustav sa svojim specifičnim stanicama u organizmu ima ulogu “dežurnog policajca”. U varijanti kad je on oslabljen (nedovoljan broj, smanjena pokretljivost i fagocitna sposobnost imunoloških stanica), organizam je podložan različitim bolestima, a štetne tvari ostaju dulje u organizmu.
Funkcionalno slabiji imunološki sustav može biti genski uvjetovan (geni kontroliraju sve faze imunološkog odgovora), što rezultira većoj sklonosti infekcijama, alergijama, autoimunim i malignim bolestima ili može biti povezan sa:
• lijekovima (kortikosteroidi, imunosupresivi (lijekovi nakon transplantacija), citostatici (supresija imunokompetentnih stanica)
• stresom što dovodi do pojačane aktivnosti nadbubrežne žlijezde koja tada izlučuje kortizol u većim količinama, a to povećava izlučivanje tvari koje pridonose upalnim procesima, zatim dovodi do slabije prokrvljenosti periferije, pa se prsna žlijezda, timus, na neki način skupi i dolazi do slabijeg stvaranja T limfocita
• nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i premalo sna. Budući da smo neprestano izloženi različitim štetnim tvarima, imunološki sustav je stalno aktivan. Naše se stanice neprestano mijenjaju i dijele, oštećene i promijenjene stanice se uklanjaju. Stanice su izložene oštećenjima zbog štetnog djelovanja slobodnih radikala.
Slobodni radikali su agresivne čestice, vrlo reaktivne po svojoj prirodi, koje stalno nastaju u organizmu kao posljedica oksidacije. Kada željezo stupa u reakciju s kisikom ono zahrđa, a maslac se užegne. Sličan se proces događa i u našem organizmu i što smo stariji to smo više izloženi oksidaciji. Najvažnija točka napada su lipidi – masti (lipidna peroksidacija), a pošto su i opne naših stanica građene od masti (fosfolipidi) na taj način je ugrožen integritet stanice.
Nastanak slobodnih radikala pospješuje onečišćenost zraka, pesticidi i herbicidi (kemikalije), jonizirajuće, elektromagnetno i geopatogeno zračenje, pušenje, konzumiranje alkohola, nekontrolirano uzimanje lijekova, emocionalni stresovi te smanjena količina antioksidanata u prehrani. Kad postoji ravnoteža između slobodnih radikala i antioksidanata, tada smo zdravi.
Za očuvanje i pravilnu funkciju imunološkog sustava važna je pravilna prehrana i to ne samo što jedemo nego i koliko jedemo. Dnevni kalorijski unos, dokazano je, utječe na rad obrambenog sustava. Pothranjene, ali i pretile osobe te one na različitim dijetama za mršavljenje lakše podliježu infekcijama nego njihovi vršnjaci koji imaju normalnu tjelesnu težinu i uravnoteženu prehranu. Najveće štete imunitetu nanose procesuirane namirnice te one s većim količinama konzervansa i drugih aditiva. “Što kraći put od polja do stola” neka bude jedan od motiva u našoj prehrani.
Najbolji izbor je sezonsko voće i povrće, orašasti plodovi, mahunarke te cjelovite žitarice. Voće i povrće je najbolje konzumirati sirovo ili kratko termički obrađeno, budući da obiluje vitaminima i mineralima koji kao antioksidanti neutraliziraju štetni učinak slobodnih radikala.
Vitamin E
Smiruje simptome upale, pospješuje rad krvotoka i prokrvljenost, neutralizira štetni učinak nitrita i nitrozamina iz hrane. Prirodni izvori su biljna ulja, sjemenke suncokreta, orašasti plodovi: orasi, lješnjaci, bademi, jaja, mlijeko, maslac. Preporučena dnevna doza je 15 do 50 IU.
Vitamin A
Važan je za normalnu funkciju stanične opne i stanice u cjelini, osigurava njezinu pravilnu diobu. Nazivaju ga još i antiupalnim vitaminom i čuvarom epitela sluznica i kože. Ima ga u mrkvi, rajčici, bundevi, špinatu, blitvi, marelicama (sušene), naranči, grejpu, jajima, maslacu, siru, jetrima. Normalne dnevne potrebe su 5 000 i.j. za odrasle ili 1 do1,5 mg (primjerice četiri sušene marelice ili 100 gr blitve.)
Vitamin C
Vitamin C ima najveći pojedinačni učinak na očuvanje imuniteta, još ga nazivaju protuupalnim i antialergijskim vitaminom. Jednako su važni vitamini A i E te minerali: magnezij, selen i cink.
C vitamin povećava broj i pokretljivost i T limfocita (zaduženih za stanični imunitet), zatim pomaže jetrenim enzimima u procesima detoksikacije (eliminacije štetnih tvari iz organizma), nužan je za normalan rad nadbubrežne žlijezde, poglavito u uvjetima stresa kada se ona dodatno opterećuje. Pomaže kod prehlade i skraćuje trajanje viroze. Pušenje smanjuje razinu C vitamina u organizmu (svaka cigareta “oduzme” tijelu 25 mg vitamina C.) Vitamina C ima u citrusnom voću: limun, naranča, mandarina, grejp, u šipku, kiviju, borovnici, brusnici, crvenoj paprici, brokuli, hrenu, crvenom luku, peršinu, kupusu i kiselom zelju. Upravo sad, kada je sezonski dozrelo, svakog dana uzmite bar jedan citrus.
Preporučena dnevna doza za zdrave odrasle osobe je 60 mg, ali se ona u uvjetima kad su potrebe veće višestruko povećava. Primjerice povećane potrebe su kod trudnica, dojilja, alkoholičara, pušača, kod upala i infekcija različite etiologije, kod sklonosti alergijama i stresu, kod trauma i poslije operativnih zahvata (povećava sintezu kolagena i ubrzava zacjeljivanje rana), kod terapije nekim lijekovima (acetilsalicilna kiselina) i sl.
Treba naglasiti da je vitamin C termolabilan i fotosenzibilan, odnosno već ga temperatura iznad 60°C inaktivira kao i izlaganje svjetlu.
Magnezij
Mineral koji se ubraja u makroelemente isto tako je snažan antioksidant, pomaže jetrenim enzimima (detoksikacija), u borbi protiv slabokrvnosti. Magnezij ulazi u sastav klorofila (biljnog pigmenta od kojeg potiče zelena boja biljaka koji je kemijski vrlo sličan hemoglobinu) koji u svojoj molekuli umjesto magnezija ima željezo. Magnezij povećava propusnost stanične opne za glukozu, koja se onda bolje iskoristi kao energetski izvor na razini stanice. To je uz kalcij i fosfor jedan od tri elementa koštanog tkiva. Na taj način smanjuje umor i dodatno energizira organizam. Dnevne potrebe su 300 mg.
Cink i selen
Cink i selen su mikroelementi, važni su za pravilno djeljenje stanica, a deficitarni su kod pušača (kadmij iz duhanskog dima ih uništava). Prirodni izvori cinka su pšenične klice, pivski kvasac, sjemenke bundeve, nemasno mlijeko. Dnevne potrebe su oko 25 mg.
Selen dopunjuje djelovanje vitamina E. U organizmu je potreban u manjim količinama, a kod astme, Crohnove bolesti, tumora i multiple skleroze nalazi se u organizmu manje nego što je normalno. Važan je za enzimsku aktivnost jetra. Dnevne potrebe 50 do 100 mcg. Prirodni izvori su mu plodovi mora (tuna), gljive, brokula, školjke, brazilski oraščić, češnjak, luk, rajčica, smeđa riža. Kako bi se ovi vitamini i minerali antioksidansi na najbolji način iskoristili u metaboličkim procesima, nužno je osigurati dovoljan unos tekućine poglavito vode. U prehrani treba izbjegavati rafinirane ugljikohidrate (slastice), zasićene masnoće životinjskog podrijetla (suhomesnati proizvodi, iznutrice).
Pobrinite se da se češnjak i luk nađu svaki dan na vašem tanjuru. To su “prirodni antibiotici”, baš kao i prirodni proizvod pčela propolis koji djeluje na mnoge mikroorganizme kao što su virusi, bakterije i gljivice. Ublažuju i bol. Sadrži aktivne bioflavonoide, koji su djelotvorni kod upornih i tvrdokornih upala pa i takvih koje više ne reagiraju na sintetske antibiotike.
Od biljnih pripravaka savjetuje se echinacea (biljni penicilin). Sadrži biljni antibiotik echinacosid. Aktivne komponente iz biljke povećavaju sintezu T limfocita odgovornih za stanični imunitet. To je biljka koja se u povijesti upotrebljavala daleko prije pronalaska sintetskih antibiotika.
Kod kroničnih stanja oslabljenog imuniteta aloe vera, lycium barbarum i dr. mogu pomoći jer istodobno jačaju imunitet, umanjuju bolove, uklanjaju otrove iz organizma i djeluju protuupalno, a mogu se upotrebljavati uz već postojeću terapiju. U svakom slučaju prije primjene potražite savjet liječnika, ljekarnika i nutricionista.
Vanjski antigeni su najčešće:
1. infektivni: bakterije, virusi, gljivice
2. inhalatorni: pelud trava, cvijeća i drveća, prašina, perje, onečišćenja iz zraka (ispušni plinovi)
3. nutritivni alergeni: jaja, riba, jagode
4. neki lijekovi, otrovi nakon uboda kukaca, kozmetički pripravci i sl.
Lijekovi mogu dovesti do promijenjenoga imunološkog odgovora – alergijskih reakcija, najčešće kod djece (neodgovarajući imunološki odgovor) i kod kroničnih bolesnika budući da je kod kroničnih bolesti (primjerice jetre i bubrega) detoksikacija organizma (uklanjanje štetnih tvari) usporena i metabolizam lijeka je promijenjen pa se lijek dulje zadržava u organizmu. Kao reakcija i odgovor na štetnu tvar u organizmu stvaraju se antitijela – imunoglobulini i specifični mali limfociti.
Unutarnji antigeni
Unutarnji antigeni su vlastite stanice i tkiva koje imunološki sustav ne prepoznaje kao vlastito tkivo nego se na njih stvaraju antitijela pa se pojavljuju autoimune bolesti. Jedan od primjera je kronična upala štitne žlijezde (Thyreoiditis hashimoto).
Imunološki sustav sa svojim specifičnim stanicama u organizmu ima ulogu “dežurnog policajca”. U varijanti kad je on oslabljen (nedovoljan broj, smanjena pokretljivost i fagocitna sposobnost imunoloških stanica), organizam je podložan različitim bolestima, a štetne tvari ostaju dulje u organizmu.
Funkcionalno slabiji imunološki sustav može biti genski uvjetovan (geni kontroliraju sve faze imunološkog odgovora), što rezultira većoj sklonosti infekcijama, alergijama, autoimunim i malignim bolestima ili može biti povezan sa:
• lijekovima (kortikosteroidi, imunosupresivi (lijekovi nakon transplantacija), citostatici (supresija imunokompetentnih stanica)
• stresom što dovodi do pojačane aktivnosti nadbubrežne žlijezde koja tada izlučuje kortizol u većim količinama, a to povećava izlučivanje tvari koje pridonose upalnim procesima, zatim dovodi do slabije prokrvljenosti periferije, pa se prsna žlijezda, timus, na neki način skupi i dolazi do slabijeg stvaranja T limfocita
• nedovoljnom tjelesnom aktivnošću i premalo sna. Budući da smo neprestano izloženi različitim štetnim tvarima, imunološki sustav je stalno aktivan. Naše se stanice neprestano mijenjaju i dijele, oštećene i promijenjene stanice se uklanjaju. Stanice su izložene oštećenjima zbog štetnog djelovanja slobodnih radikala.
Slobodni radikali su agresivne čestice, vrlo reaktivne po svojoj prirodi, koje stalno nastaju u organizmu kao posljedica oksidacije. Kada željezo stupa u reakciju s kisikom ono zahrđa, a maslac se užegne. Sličan se proces događa i u našem organizmu i što smo stariji to smo više izloženi oksidaciji. Najvažnija točka napada su lipidi – masti (lipidna peroksidacija), a pošto su i opne naših stanica građene od masti (fosfolipidi) na taj način je ugrožen integritet stanice.
Nastanak slobodnih radikala pospješuje onečišćenost zraka, pesticidi i herbicidi (kemikalije), jonizirajuće, elektromagnetno i geopatogeno zračenje, pušenje, konzumiranje alkohola, nekontrolirano uzimanje lijekova, emocionalni stresovi te smanjena količina antioksidanata u prehrani. Kad postoji ravnoteža između slobodnih radikala i antioksidanata, tada smo zdravi.
Za očuvanje i pravilnu funkciju imunološkog sustava važna je pravilna prehrana i to ne samo što jedemo nego i koliko jedemo. Dnevni kalorijski unos, dokazano je, utječe na rad obrambenog sustava. Pothranjene, ali i pretile osobe te one na različitim dijetama za mršavljenje lakše podliježu infekcijama nego njihovi vršnjaci koji imaju normalnu tjelesnu težinu i uravnoteženu prehranu. Najveće štete imunitetu nanose procesuirane namirnice te one s većim količinama konzervansa i drugih aditiva. “Što kraći put od polja do stola” neka bude jedan od motiva u našoj prehrani.
Najbolji izbor je sezonsko voće i povrće, orašasti plodovi, mahunarke te cjelovite žitarice. Voće i povrće je najbolje konzumirati sirovo ili kratko termički obrađeno, budući da obiluje vitaminima i mineralima koji kao antioksidanti neutraliziraju štetni učinak slobodnih radikala.
Vitamin E
Smiruje simptome upale, pospješuje rad krvotoka i prokrvljenost, neutralizira štetni učinak nitrita i nitrozamina iz hrane. Prirodni izvori su biljna ulja, sjemenke suncokreta, orašasti plodovi: orasi, lješnjaci, bademi, jaja, mlijeko, maslac. Preporučena dnevna doza je 15 do 50 IU.
Vitamin A
Važan je za normalnu funkciju stanične opne i stanice u cjelini, osigurava njezinu pravilnu diobu. Nazivaju ga još i antiupalnim vitaminom i čuvarom epitela sluznica i kože. Ima ga u mrkvi, rajčici, bundevi, špinatu, blitvi, marelicama (sušene), naranči, grejpu, jajima, maslacu, siru, jetrima. Normalne dnevne potrebe su 5 000 i.j. za odrasle ili 1 do1,5 mg (primjerice četiri sušene marelice ili 100 gr blitve.)
Vitamin C
Vitamin C ima najveći pojedinačni učinak na očuvanje imuniteta, još ga nazivaju protuupalnim i antialergijskim vitaminom. Jednako su važni vitamini A i E te minerali: magnezij, selen i cink.
C vitamin povećava broj i pokretljivost i T limfocita (zaduženih za stanični imunitet), zatim pomaže jetrenim enzimima u procesima detoksikacije (eliminacije štetnih tvari iz organizma), nužan je za normalan rad nadbubrežne žlijezde, poglavito u uvjetima stresa kada se ona dodatno opterećuje. Pomaže kod prehlade i skraćuje trajanje viroze. Pušenje smanjuje razinu C vitamina u organizmu (svaka cigareta “oduzme” tijelu 25 mg vitamina C.) Vitamina C ima u citrusnom voću: limun, naranča, mandarina, grejp, u šipku, kiviju, borovnici, brusnici, crvenoj paprici, brokuli, hrenu, crvenom luku, peršinu, kupusu i kiselom zelju. Upravo sad, kada je sezonski dozrelo, svakog dana uzmite bar jedan citrus.
Preporučena dnevna doza za zdrave odrasle osobe je 60 mg, ali se ona u uvjetima kad su potrebe veće višestruko povećava. Primjerice povećane potrebe su kod trudnica, dojilja, alkoholičara, pušača, kod upala i infekcija različite etiologije, kod sklonosti alergijama i stresu, kod trauma i poslije operativnih zahvata (povećava sintezu kolagena i ubrzava zacjeljivanje rana), kod terapije nekim lijekovima (acetilsalicilna kiselina) i sl.
Treba naglasiti da je vitamin C termolabilan i fotosenzibilan, odnosno već ga temperatura iznad 60°C inaktivira kao i izlaganje svjetlu.
Magnezij
Mineral koji se ubraja u makroelemente isto tako je snažan antioksidant, pomaže jetrenim enzimima (detoksikacija), u borbi protiv slabokrvnosti. Magnezij ulazi u sastav klorofila (biljnog pigmenta od kojeg potiče zelena boja biljaka koji je kemijski vrlo sličan hemoglobinu) koji u svojoj molekuli umjesto magnezija ima željezo. Magnezij povećava propusnost stanične opne za glukozu, koja se onda bolje iskoristi kao energetski izvor na razini stanice. To je uz kalcij i fosfor jedan od tri elementa koštanog tkiva. Na taj način smanjuje umor i dodatno energizira organizam. Dnevne potrebe su 300 mg.
Cink i selen
Cink i selen su mikroelementi, važni su za pravilno djeljenje stanica, a deficitarni su kod pušača (kadmij iz duhanskog dima ih uništava). Prirodni izvori cinka su pšenične klice, pivski kvasac, sjemenke bundeve, nemasno mlijeko. Dnevne potrebe su oko 25 mg.
Selen dopunjuje djelovanje vitamina E. U organizmu je potreban u manjim količinama, a kod astme, Crohnove bolesti, tumora i multiple skleroze nalazi se u organizmu manje nego što je normalno. Važan je za enzimsku aktivnost jetra. Dnevne potrebe 50 do 100 mcg. Prirodni izvori su mu plodovi mora (tuna), gljive, brokula, školjke, brazilski oraščić, češnjak, luk, rajčica, smeđa riža. Kako bi se ovi vitamini i minerali antioksidansi na najbolji način iskoristili u metaboličkim procesima, nužno je osigurati dovoljan unos tekućine poglavito vode. U prehrani treba izbjegavati rafinirane ugljikohidrate (slastice), zasićene masnoće životinjskog podrijetla (suhomesnati proizvodi, iznutrice).
Pobrinite se da se češnjak i luk nađu svaki dan na vašem tanjuru. To su “prirodni antibiotici”, baš kao i prirodni proizvod pčela propolis koji djeluje na mnoge mikroorganizme kao što su virusi, bakterije i gljivice. Ublažuju i bol. Sadrži aktivne bioflavonoide, koji su djelotvorni kod upornih i tvrdokornih upala pa i takvih koje više ne reagiraju na sintetske antibiotike.
Od biljnih pripravaka savjetuje se echinacea (biljni penicilin). Sadrži biljni antibiotik echinacosid. Aktivne komponente iz biljke povećavaju sintezu T limfocita odgovornih za stanični imunitet. To je biljka koja se u povijesti upotrebljavala daleko prije pronalaska sintetskih antibiotika.
Kod kroničnih stanja oslabljenog imuniteta aloe vera, lycium barbarum i dr. mogu pomoći jer istodobno jačaju imunitet, umanjuju bolove, uklanjaju otrove iz organizma i djeluju protuupalno, a mogu se upotrebljavati uz već postojeću terapiju. U svakom slučaju prije primjene potražite savjet liječnika, ljekarnika i nutricionista.
Re: JAČANJE IMUNITETA
HAL3 je napisao/la:Ja pijem Aktivalov Beta glukan 500mg i platila sam ga 608 kn. Rečeno mi je da najmanje tri mjeseca moram trošiti udarne doze, dakle, 1000-1500mg dnevno.
Što se tiče laksativnog svojstva aloa vere, ne bih znala. Meni osobno takvo bi što i koristilo. Mislim da se radi više o količini koja se dnevno unese u prganizam. Naravno, ako se previše unese, malo će se više trčkati na wc
Koliko ta beta od Aktivalova ima u sebi postotak bete glukana? ova koju ja pijem od Transfer Pointa ima 86.6% bete ali ali sam ju ja platila 685kn.Navodno je kao ona najbolja ali ako je i ova od Aktivalova tu negdje s postotkom bete u sebi mogla bi se prebaciti na nju. Obzirom da 60 tableta popijem u 20 dana jer pijem 3 dnevno 80-ak kn mi dosta veka razlika.
btw.Zna li netko gdje bi se ta beta glukan mogla nabaviti povoljnije? Možda Slovenija ili neka stranica preko interneta? Ovo mi je ogroman trošak.Svakih 20 dana 685kn

Jellle- Broj postova : 370
Join date : 15.02.2010
Age : 38
Re: JAČANJE IMUNITETA
[You must be registered and logged in to see this link.]
Evo na ovoj stranici imaš više vrsta i povoljnije ti je.....
[You must be registered and logged in to see this link.]
Ili e-bay...
Evo na ovoj stranici imaš više vrsta i povoljnije ti je.....
[You must be registered and logged in to see this link.]
Ili e-bay...
nika0406- .
- Broj postova : 2127
Join date : 09.01.2010
Age : 39
Re: JAČANJE IMUNITETA
Ja pijem beta glucan 1500mg dnevno, Call defence dvije tablete dnevno, jednu tabletu od 800 (ne znam čega) folne i nekakav sokić od mangosteena (Vemma)koji je skup ko suho zlato.Uvalila mi ga poznanica koja ima leukemiju i kojoj je prvi put nakon ne znam koliko nalaz krvi bio znatno bolji. Nahvalila je to,pa ajde kad je bal nek je maskembal.Mislim si ne može škoditi ali nije da baš vijerujem u te proizvode koji se prodaju tim putem.
Osim toga svaki dan popiješm čašu cijeđenog limuna u koji stavim med.S tim da si ja odmah nacjedim limun u bocu od litre i u njega odmag nakrkam meda pa mi onda to stoji u fižider.Čisto da si ne moram svaki dan cijediti.
Eto to je to od mene što se imuniteta tiče.
eh da moram reći da pušim tako da mi barem pola od ovoga pada u vodu jer mi cigarete uzmu sve vitamine.Al ne mogu bez cigarete dam me ubijete.
Osim toga svaki dan popiješm čašu cijeđenog limuna u koji stavim med.S tim da si ja odmah nacjedim limun u bocu od litre i u njega odmag nakrkam meda pa mi onda to stoji u fižider.Čisto da si ne moram svaki dan cijediti.
Eto to je to od mene što se imuniteta tiče.
eh da moram reći da pušim tako da mi barem pola od ovoga pada u vodu jer mi cigarete uzmu sve vitamine.Al ne mogu bez cigarete dam me ubijete.
Jellle- Broj postova : 370
Join date : 15.02.2010
Age : 38
Re: JAČANJE IMUNITETA
I ja pušim draga,i ne želim prestati jel mi je to jedino ostalo za gušt,a kaj se tiće ovih preparata,ja sam ti pila folnu i Taheebo ćaj i on ti je odlićan,ja bi ti sam preporućila da se ne trpaš bezveze sa puno tih stvari jel u konaćnici nećeš znati šta ti je u stvari pomoglo..... 

nika0406- .
- Broj postova : 2127
Join date : 09.01.2010
Age : 39
Re: JAČANJE IMUNITETA
e da i baš pazim da spavam minimalno 7 sati dnevno.Dobro vikendom mi se zalomi i po 14h 

Jellle- Broj postova : 370
Join date : 15.02.2010
Age : 38
Re: JAČANJE IMUNITETA
Mrzim piti čajeve.Mrzim iz dna duše.nikad ih ne pijem.Popijem maksimalno 2 šalice na godinu.Imam ih dosta doma i žuti i zeleni i još neke za imunitet.Tu i tamo si znam kupiti, nadobudno mislim kako ču ih piti na kraju popijem jednu šalicu i onda mi stoje. Jednostavno nemam tu naviku.Ali zato kavu tamanim samo tako.
Baš ču si pogledati za Betu na ebay jer ako nastavim ovim tempom-bankrotirat ču.
Baš ču si pogledati za Betu na ebay jer ako nastavim ovim tempom-bankrotirat ču.
Jellle- Broj postova : 370
Join date : 15.02.2010
Age : 38
Re: JAČANJE IMUNITETA
Je užasno su skupe,al pomažu,ni ja nisam pila čajeve al sam si ujutro skuhala po 2-3l i rekla sam sama sebi da ga moram popiti,i tako iz dana u dan i navikla se...
nika0406- .
- Broj postova : 2127
Join date : 09.01.2010
Age : 39
Re: JAČANJE IMUNITETA
Moje mišljenje je da sve to jelle što ti trošiš (ili barem dio toga) bi moglo zamijeniti par mjeseci normalne, pravilne, zdrave prehrane: voće, povrće, med i sl. Sa toliko toga mislim da ćeš si napraviti samo probleme. U svim tim proizvodima ima svega i svačega uz to što sadrže nešto što pomaže. Problem je i u tome što od organizma zavisi koliko će on od toga apsorbirati i koliko će se iskoristiti a svaki je organizam drugačiji. I puno bolje i brže absorbira tvari koje su iz namirnica prirodnog podrijetla.
Još da je smanjiti ili potpuno maknuti stres iz života.......Vjerojatno nebi trebalo nikakvih dodataka prehrani....
Još da je smanjiti ili potpuno maknuti stres iz života.......Vjerojatno nebi trebalo nikakvih dodataka prehrani....
Re: JAČANJE IMUNITETA
ma ja ne da jedem voće i povrće nego se ubijam u njemu.I prije nego li sam saznala za virus a sad pogotovo.Čušpajze obožavam (kelj,poriluk, mahune, grašak.mljac, mljac) i u prosjeku ih jedem dva puta tjedno.Em su mi jednostavni za skuhati, em su jeftini, em zdravi.A što se voća tiče ni tu ne oskudjevam. nikada nisam.Doma ga uvijek imam hrpu i ne prođe dana da ne pojedem par vočaka.Također svakodnevno popijem čašu iscjeđenog limuna s medom.A i ostala prehrana mi je relativno okej.Brzu hranu ne jedem.U zdanje vrijeme (da se malo pohvalim) čak sam i dosta počela kuhati 
ali jednostavno nije dosta. Iako inače imam okej imunitet,Nikad nisam bila boležljiva.Gripa me redovito zaobilazi.Ali eto sada mi treba nešto više.Nije mi ovo dovoljno.I meni je malo bed što se kljukam svakodnevno s tolikim tabletama (3 bete,2 call defence i 1 folna) i strah me za jetru, jer i inače imam problema s njom ali nadam se da če ipak biti veče koristi nego štete.
Inače nisma poborik bilo kakvih tableta i do sada sam ih izbjegavala u širokom luku.Probala sma ja najprije s Gojinim sokom i tabletama za cuclanje od matične mječi ali imam osjecaj da mi to nekako nije baš ništa koristilo.
eh a stres, da, njega je nekako najteže eliminirati.Još nisu pronašli tablete protiv stresa

ali jednostavno nije dosta. Iako inače imam okej imunitet,Nikad nisam bila boležljiva.Gripa me redovito zaobilazi.Ali eto sada mi treba nešto više.Nije mi ovo dovoljno.I meni je malo bed što se kljukam svakodnevno s tolikim tabletama (3 bete,2 call defence i 1 folna) i strah me za jetru, jer i inače imam problema s njom ali nadam se da če ipak biti veče koristi nego štete.
Inače nisma poborik bilo kakvih tableta i do sada sam ih izbjegavala u širokom luku.Probala sma ja najprije s Gojinim sokom i tabletama za cuclanje od matične mječi ali imam osjecaj da mi to nekako nije baš ništa koristilo.
eh a stres, da, njega je nekako najteže eliminirati.Još nisu pronašli tablete protiv stresa

Jellle- Broj postova : 370
Join date : 15.02.2010
Age : 38
Stranica 1 / 2. • 1, 2
Stranica 1 / 2.
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.