BOLESTI DOJKE

Bolesti dojke mogu se podijeliti u dobroćudne i zloćudne (rak dojke). U dobroćudne bolesti dojke ubrajaju se ciste, kvržice, fibroadenomi, iscjedak iz bradavice, infekcije i ginekomastija. Bol u dojci, ciste, te nedefinirane kvržice često se pojavljuju zajedno i obuhvaćene su zajedničkim nazivom fibrocistične bolesti. Mala je vjerojatnost da su fibrocistične bolesti povezane s opasnošću od pojave raka dojke.

Najčešći dobroćudni poremećaj dojke je mastalgija, bol u dojci. Bol može biti povezana s menstrualnim ciklusom ili pojavom opipljivih cista u dojci, kada se bol može olakšati aspiracijom ciste s iglom. Kod žena mlađih od 30 godina nije potrebno raditi citološku analizu aspirirane tekućine (analiza stanica dobivenog uzorka, radi otkrivanja eventualnih patoloških, zloćudnih stanica), no ukoliko je tekućina krvava ili se ubrzano ponovno nakuplja, treba posumnjati na rak u samoj stjenci ciste i u tom slučaju odstraniti cijelu cistu.

Fibroadenomi su dobroćudni tumori koji se najčešće razvijaju kod mladih žena, često i tinejdžerki. Mogu se zamijeniti s rakom dojke, no bolje su ograničeni i pokretni pri opipu. Mogu se odstraniti kirurški u lokalnoj anesteziji, no često recidiviraju.

U manje od 10% slučajeva iscjedak iz bradavice predstavlja patološki znak, ukoliko je iscjedak krvav uzrok može biti intraduktalni papilom. U postavljanju dijagnoze i lokalizaciji tvorbe pomažu osim palpacije i rutinska ili kontrastna duktografijska mamografija. Ako se ovim pretragama ne otkrije rak dojke, znači da je uzrok iscjetka vjerojatno dobroćudan. Mliječni iscjedak kod žena koje nisu upravo rodile razlog je za endokrinološku obradu.

Infekcije dojke su rijetke, osim u postporođajnom dobu ili uslijed ozljede. Ako se javi u drugim okolnostima, treba ispitati eventualne poremećaje, kao i mogući rak.

Prisutnost raka dojke u obiteljskoj anamnezi (podaci o bolestima u obitelji) povećavaju rizik nastanka raka dojke (ukoliko se radi o sestri, majci, kćeri). Rizik je povećan i kod žena s postojećim in situ ili invazivnim karcinomom. Povećana je opasnost i kod žena s ranom pojavom prve menstruacije, kasnom menopauzom ili prvom trudnoćom u kasnijoj životnoj dobi (iznad 30.). U više od 80% slučajeva slučajno se otkriva kao kvržica. Nalaz pri pregledu otkriva masu jasno različitu od okolnog tkiva dojke. Uznapredovali oblik karakteriziran je pričvršćenoću za stijenku prsnog koša ili kožu iznad. Ukoliko su zahvaćeni i aksilarni limfni čvorovi (ispod pazuha), te povećanje supraklavikularnih i infraklavikularnih (iznad i ispod ključne kosti), mala je vjerojatnost izliječenja kirurškim zahvatom. U terapiji se još koriste i zračenje, te kemoterapija. Za postavljanje dijagnoze koristi se biopsija tkiva, mamografija, aspiracija iglom i citološka analiza dobivenog uzorka. Za prevenciju raka dojke važan je samopregled, redoviti pregled onkologa (ginekologa), te mamografija i ultrazvuk učestalošću s obzirom na dob (iznad 40, svakih 1-2 godine, ovisno o nalazu).

Karcinoma in situ
Češći je u mlađim dobnim skupinama, a današnji postotak od više od 15% učestalosti u SAD-u, rezultat je boljeg pretraživanja (skrining) pacijentica. Ovaj karcinom se u potpunosti nalazi unutar kanalića dojke, bez invazije okolnog zdravog tkiva.

Duktalni karcinom in situ
Ovaj se oblik pojavljuje u premenopauzalnih i postmenopauzalnih žena, opipljiva je masa i često je ograničen na samo jedan kvadrant dojke. Čini 43% dijagnosticiranih raka dojke u žena od 40 do 49 godina, i 92% u žena od 30 do 39 godina. Ukoliko se ne liječi, velika je vjerojatnost razvoja invazivnog karcinoma, no budući je lokaliziran, može se u potpunosti operativno odstraniti.

Lobularni karcinoma in situ
Otkriva se obično slučajno jer ne stvara nikakvu opipljivu masu, najčešće u premenopauzalnih žena. Između 25 i 35% bolesnica s ovom dijagnozom razvija invazivni oblik karcinoma nakon pritajenosti (nekad i do 40 godina). Jednako učestalo se pojavljuju na obje strane.

Invazivni duktalni i lobularni tumori:
Ovo su najčešći tipovi invazivnog raka, oko 90%, i imaju lošiju prognozu.

Ja sam prije 2 god bila na ultrazvuku jel sam imala velike kvrge u dojkama koje su me jako bolie,na kraju nije bio tumor nego mlječne žljezde koje su se strašno upalile,i za to nema ljeka i postoji mogućnost da se bar jednom na godinu tako upale iz ćista mira( tako mi gin rekla)

Ma da, ja nisam do sad imala s tim problema, valjda jer maltene ni nemam sise!

Anila je napisao/la:Ma da, ja nisam do sad imala s tim problema, valjda jer maltene ni nemam sise!

Nisam ni ja obdarena,pa eto!

I šta je onda bilo, prošlo samo ili..

Bolilo me nekih 3 tj,stavljala sam obloge hladne kad me je bolilo i prošlo samo od sebe,sad me isto poćelo boluckat i pojavile mi se kvrgice,al to samo poslje menstruacije i to 1-2 puta godišnje.....

jel zna neko gde mogu naci nesto da procitam za ciste u dojke...molim vas pisite mi ....pala sam u depru

jel nema tu kod mene ništa??

neznam...nemam bolova...al se stvorile 4 na broj ciste...a ja sam onako iz sale otisla kao na preventivnu kontrolu...zezajuci se sa koleginicom ....i sad bingo...ciste....sto na loto nedobijem...nego ciste....u svakom slucaju hvala...idem na dalje pretrage da vim koji je sastav tekucine u nih, pa cu onda konkretnija i da znam na cemu sam...pozdrav |Anila...