MENSTRUACIJA / MJESEČNICA

Reprodukcijski organi Maternica (uterus) je organ u obliku kruške smješten između mjehura i zadnjeg crijeva. Sastoji se iz dva dijela - tijela i vrata maternice. Kod žena koje nisu trudne maternica je veličine šake, a stjenke su joj urušene i spljoštene. Za vrijeme trudnoće stjenke maternice se razmiču s rastom zametka. Vrat je donja trećina maternice, s otvorom koji omogućuje istjecanje menstrualne krvi iz maternice u rodnicu (vaginu). Sa obje strane tijela maternice nalaze se jajovodi (Fallopijeve tube). Pri kraju svakog jajovoda nalazi se po jedan jajnik. Jajnici su organi u kojima se proizvode jajašca sa oko 200.000 do 400.000 folikula (folliculus na latinskom = vrećica). Sadrže tvari potrebne za proizvodnju zrelih jajašca ili ovuma. Maternica je obložena endometrijem koji tokom trudnoće postaje sve deblji i ispunjen krvnim žilama za smještaj i potporu razvoju fetusa. Ako nema začeća endometrij se raskida i odlazi kao dio menstrualnog krvarenja. Menstrualno krvarenje sadrži još krv i sluznicu iz vrata maternice i rodnice.
Reprodukcijski procesi koji prethode menstruaciji Menstrualni ciklus odražava promjene koje se događaju u endometriju - ovojnici koja oblaže maternicu. Slojevi endometrija oljušte se na kraju ciklusa i dijelom su menstrualnog krvarenja. Menstrualni ciklus uglavnom se dijeli na faze: folikularnu (ili proliferativnu) fazu, ovulaciju i lutealnu (ili sekretornu) fazu.
Folikularna (proliferativna) faza Folikularna faza uključuje menstrualno krvarenje nakon čega dolazi do proliferacije (rasta i zadebljanja) endometrija. Obično traje 10 do 14 dana. Kako bi proces bio jasan važno je shvatiti kako se broje dani menstrualnog ciklusa. Prvi dan je obično prvi dan krvarenja. Krvarenje u prosjeku traje 6 dana. U to su vrijeme koncentracije estrogena i progesterona najniže. Na kraju menstrualnog krvarenja počinje proliferativna faza kada endometrij počinje rasti i postajati deblji. Koncentracije FSH-a se povećavaju i stimuliraju dozrijevanje nekoliko folikula tijekom perioda od dva tjedna, dok jajašca ne dosegnu svoju trostruku veličinu. U tom razdoblju FSH također potiče jajnike na proizvodnju estrogena, koji stimulira snažno bujanje LH-a oko 14. dana. Zatim to bujanje LH-a aktivira ovulaciju kod koje najveće folikule pucaju i jajašce odlazi u jedan od dva jajovoda.
Ovulacija i sekretorna (lutealna) faza S ovulacijom (obično 14. dana u 28-dnevnom ciklusu) proliferativna faza prestaje i počinje sekretorna (lutealna) faza koja traje oko14 dana. Ovo se obično zove predmenstrualnim razdobljem. Nakon ovulacije, pod utjecajem LH-a rasprsnuti folikul razvija se u corpus luteum, žuto tkivo koje proizvodi progesteron. Zajedničkim djelovanjem progesteron i estrogen potiču tkivo kojim je obložena maternica na pripremu gustog sloja krvnih žila na koje se oplođeno jajašce može pričvrstiti i dalje razvijati. Ako je jajašce oplođeno, taj sloj krvnih žila se pretvara u posteljicu. Corpus luteum nastavlja proizvoditi progesteron i estrogen. Kada ne dođe do oplodnje, corpus luteum propadne u oblik koji se naziva corpus albicans (latinski za "bijelo tijelo"), a koncentracije estrogena i progesterona padaju. Na kraju sloj endometrija se ljušti i gubi s menstrualnim krvarenjem.

Prva menstruacija (menarha) Prva menstruacija ili menarha obično nastupa u dobi od 12 do 13 godina. Najnovija ispitivanja, međutim, pokazuju da danas djevojčice ranije ulaze u pubertet. Prekomjerna težina rizični je faktor za rani početak puberteta.
Dužina mjesečnog ciklusa tokom prve godine do dvije godine menstruacija može biti vrlo nepravilna. Iza toga se ciklus stabilizira i u prosjeku traje 28 dana. Međutim, normalni ciklus može trajati i 20 do 40 dana. Dob je bitan faktor za varijaciju ciklusa. Prosječno ciklus traje 33 dana kod žena mlađih od 21 godine a 26 dana kod 40-godišnjakinja. Ciklus se produži u dobi od 46 godina te doseže u prosjeku 31 dan u dobi od 49 godina. Mršave žene i sportašice obično imaju dulje cikluse. Žene koje piju alkoholna pića redovito imaju kraće cikluse.
Krvarenje kod mladih djevojaka u prosjeku traje 6,6 dana. Nakon 21. godine menstrualno krvarenje u prosjeku traje 6 dana sve do menopauze. Treba međutim napomenuti da oko 5% zdravih žena ima krvarenje kraće od 4 dana, a 5% duže od 8 dana. Mršave žene, naročito one koje puše, obično duže krvare, a sportašice kraće. Žene koje kao kontracepciju koriste maternične uloške (spiralu) obično imaju duža krvarenja.
Menstruacija, naravno, prestaje za vrijeme trudnoće. Kod nekih žena nastavlja se neregularno krvarenje u prvom tromjesečju. Takvo krvarenje može biti prijetnja nadolazećeg pobačaja pa se odmah treba obratiti liječniku. Za vrijeme dojenja žene će rijetko imati ovulaciju 8 tjedana nakon porođaja. Nakon tog vremena menstruacija se obično vraća i žena opet postaje plodna. Predmenopauza počinje kad intervali između krvarenja postaju sve duži a prestaje s menopauzom (potpunim prestankom menstruacije). Menopauza obično nastupa u dobi od oko 51 godine, a kod pušačica i ranije.

Amenoreja je izostanak menstruacije. Obično se razlikuje primarna, kad se menstruacija uopće nije pojavila, i sekundarnu amenoreja, kad su krvarenja u početku bila pravilna pa počinju biti sve rjeđa ili potpuno izostanu. Smatra se da je amenoreja nastupila ako menstruacija preskoči barem tri ciklusa. Djevojku koja ne dobije menstruaciju do 16-te godine treba poslati na pregled zbog sumnje na primarnu amenoreju. Rijetki i slabi menstrualni ciklusi (oligomenoreja) su vrlo česti u ranom pubertetu i nisu zabrinjavajući. U početku menstrualnih krvarenja, prvih par godina se ciklusi obično ne reguliraju. Čak i normalni ciklusi kod odraslih žena mogu svaki mjesec varirati za nekoliko dana. Kod nekih žena menstrualno krvarenje javlja se svaka tri tjedna, kod drugih svakih pet tjedana. Jačina krvarenja također je različita, krvarenje može biti obilno ili slabo. Ponekad krvarenje može izostati a sljedeće krvarenje nakon toga može biti obilno, što je najvjerojatnije posljedica preskočene ovulacije a ne pobačaja. Zabrinjavajuće je ako ciklusi traju manje od 21 dan, a krvarenja više od osam do deset dana ili ciklusi jako vremenski variraju tokom nekoliko mjeseci. Takvi slučajevi ukazuju na probleme s ovulacijom.

Obilno krvarenje ili menoragija javlja se kod 9% do 14% svih žena i može biti posljedicom niza problema. Duga krvarenja (oko sedam dana) te česta mijenjanja tampona ili uložaka nisu uvijek pokazatelj menoragije. Svega dvije trećine žena koje se žale na obilna krvarenja zaista i gubi zabrinjavajuću količinu krvi. Ako mijenjaju uloške ili tampone češće od sat vremena, žene bi se trebale posavjetovati sa svojim liječnikom. Stvaranje ugrušaka je kod obilnih krvarenja često i nije razlog za zabrinutost. Međutim u slučaju krvarenje između ciklusa ili u vrijeme trudnoće treba posjetiti liječnika. Kapljice ili lagano krvarenje kod djevojčica koje su tek dobile menstruaciju nije neobično, a ponekad se javlja tokom ovulacije i kod mladih odraslih žena.

Dismenoreja (Snažni menstrualni grčevi) javljaju se kod svih žena se tokom krvarenja tj kontrakcije maternice, ali kod nekih ti grčevi mogu biti česti i vrlo intenzivni. U tim slučajevima govorimo o dismenoreji (bolna menstruacija). Dismenoreja može biti primarna i sekundarna. Primarna je posljedica normalnih kontrakcija mišića maternice i ima je više od polovice žena s menstruacijom. Kod sekundarne dismenoreje su menstrualni bolovi posljedica abnormalnih medicinskih stanja, kao na primjer endometrioze.

Predmenstrualni sindrom, PMS, prije početka menstruacije oko tri četvrtine svih žena ima neke simptome koji ukazuju na variranje koncentracije hormona. Kod oko polovice njih ti su simptomi blagi i ne utječu na njihov normalni svakodnevni život. Druga polovica ima teške simptome, jedan od kojih je i depresija. Najčešće je predmenstrualni sindrom (PMS) posljedica kombinacije fizioloških i psiholoških faktora i kulturalnih stavova. Žene kojima je dijagnosticiran PMS ne mogu normalno funkcionirati prije menstrualnog krvarenja.

Gotovo sve žene žale se na nadutost, osjetljivost dojki i lagani, privremeni dobitak težine. Kod nekih žena se javlja ciklička mastopatija, bol u dojkama nakon ovulacije intenzitet koje se pojačava za vrijeme lutealne faze i nestaje tokom menstruacije. Od ostalih simptoma mogu se pojaviti gastrointestinalne smetnje, glavobolje, osipi, bol u mišićima i zglobovima, umor, gingivitis, lupanje srca, poremećaj ravnoteže, valovi vrućine, preosjetljivost na zvukove i mirise, uznemirenost i nesanica.

Emocionalna preosjetljivost je česta. Žene se žale na niz simptoma uključujući depresiju, tjeskobu, ljutnju i uznemirenost. Žale se i na oslabjelu koncentraciju ili izvjestan gubitak pamćenja, iako je u nedavnom ispitivanju malih razmjera utvrđeno da žene koje pate od PMS-a, usprkos osjećaju da nisu kako treba, na testovima mentalne oštrine provedenima u pred-menstrualnoj fazi postižu jednake rezultate kao i žene koje ne pate od PMS-a. Teška depresija, razdražljivost i napetost prije menstruacije zajedno se nazivaju pred-menstrualnim disforičnim poremećajem (ili kasnim - lutealnim disforičnim poremećajem). Procjenjuje se da poremećaj zahvaća 3% do 8% žena u reprodukcijskim godinama. Ovi simptomi mogu se pojaviti kod većine menstrualnih ciklusa s pogoršanjem oko tjedan dana prije menstruacije te smirenjem nakon toga. U rijetkim slučajevima javljaju se deluzije i halucinacije. Treba međutim napomenuti da se kod nekih žena prije menstrualnog krvarenja javljaju vrlo pozitivne navale kreativne energije. Spolni nagon je različit kod različitih žena, kod nekih je smanjen a kod drugih pojačan.

Koji su uzroci poremećaja menstruacije?
Uzroci amenoreje (izostanka menstruacije).
Kod adolescenata potrebno je izvjesno vrijeme da se ovulacija ustali, a ponekad krvarenja čak i prestanu na nekoliko mjeseci. Svaki puta kada zakasni krvarenje, treba provjeriti ne radi li se o trudnoći, iako svaka stresna situacija, čak i zabrinutost za trudnoću, može odgoditi krvarenje. Poremećaji u ovulaciji obično su uzrokom vrlo nepravilnih menstruacija ili čestog preskakanja menstrualnih ciklusa. Kod žena starijih od 40 godina koje se približavaju menopauzi, ovulacija postaje neredovita i čak može nekoliko mjeseci izostati.
Pretjerana tjelovježba i promjene težine Sindrom poznat pod nazivom trijas sportašica povezuje se s poremećajima uzimanja hrane, amenorejom i osteoporozom (smanjenjem gustoće kostiju). Ako se ne prepozna, ovaj se sindrom može razviti u ozbiljan poremećaj. Vjeruje se da prekomjerna tjelovježba (na primjer trčanje oko 20 sati tjedno tokom velikog broja mjeseci) utječe na smanjenje spolnih hormona. U jednom je ispitivanju, međutim, utvrđeno da tjelovježba može djelovati zaštitno te da su u tim slučajevima glavni razlozi amenoreje niske koncentracije hormona leptina. Leptin izlučuju masne stanice, koncentracija mu pada kada se manje masnoće odlaže u stanice, što se događa kod žena koje intenzivno vježbaju. Izgleda da niske koncentracije leptina smetaju spolnim hormonima, naročito luteinizacijskom hormonu. Ova smetnja mogla bi biti posljedicom primitivnog zaštitnog biološkog mehanizma, čija je svrha spriječiti potencijalno štetne trudnoće za vrijeme gladovanja. Treba međutim napomenuti da se amenoreja može pojaviti kod mladih žena s poremećajem u uzimanju hrane čija tjelesna težina je normalna ili viša, što ukazuje na to da su za reprodukcijske poremećaje i amenoreju odgovorni drugi faktori a ne niske zalihe masti. Ekstreman višak težine također se povezuje s nepravilnostima, vjerojatno zato jer se nešto estrogena proizvede u masnim stanicama, a to može utjecati na ciklus.

Gotovo sve žene u neko doba svojeg reprodukcijskog života imaju obilna menstrualna krvarenja. Tumori maternice su česti uzroci obilatog krvarenja. Žene koje uzimaju oralna kontracepcijska sredstva, one kod kojih krvarenja počinju kasno ili one koje se približavaju menopauzi često imaju povremene menoragije. Izoliran slučaj obilatog krvarenja može biti pobačaj. Kada se krvarenje pojavi u vrijeme uobičajeno za menstruaciju, manje je vjerojatno da je razlog pobačaj. U nekim slučajevima liječnici ne mogu dijagnosticirati uzroke menoragije. Ako uslijed neravnoteže estrogena i progesterona dođe do preskakanja menstruacije, može se pojaviti prekomjerno bujanje endometrija, pa kad se krvarenje konačno pojavi ono može biti vrlo obilno. Žene s menoragijom često imaju vrlo visoke koncentracije prostaglandina i endotelina, supstancija koje značajno doprinose dilataciji (širenju) krvnih žila. Čini se da endotelini stupaju u interakcije s dušičnim oksidom, supstancijom koja opušta glatke mišiće oko krvnih žila. Prostaglandini također doprinose kontrakcijama maternice. Adenomioza, kod koje se endometrijske žlijezde usade u mišić uterusa, uzrokuje obilato krvarenje i bolove. Ovakav poremećaj češći je kod sredovječnih žena koje su imale mnogo djece. Menoragiju može pratiti čitav niz medicinskih poremećaja: infekcije zdjelice; problemi sa štitnjačom; endometrioza; sistemski lupus erythematosus; dijabetes; neke vrste karcinoma i kemoterapija, te neki neuobičajeni poremećaji u krvi, uključujući von Willebrandovo oboljenje i idiopatsko trombocitopenično crvenilo (purpura). Neki lijekovi, uključujući antikoagulanse i protuupalna sredstva, također mogu uzrokovati obilna krvarenja.

Uzrok teških menstrualnih bolova povezan je s kontrakcijama mišića uterusa (miometrija) izazvanim prostaglandinima i arahidonskom kiselinom. Dismenoreja često prati menoragiju kod koje prostaglandini također igraju značajnu ulogu. Sekundarna dismenoreja javlja se i kod drugih medicinskih stanja, posebice kod endometrioze. Endometrioza je kronično i često progresivno oboljenje koje nastaje kada se komadići endometrijskog tkiva implantiraju izvan materične šupljine, obično u druge dijelove zdjelice. Abnormalno krvarenje i bolove mogu također izazvati uterini ulošci (spirala) ili upalni proces u zdjelici, tumori maternice, pobačaj, ektopična trudnoća, polipi ili karcinom. Jaki bolovi u gastrointestinalom traktu zbog upale slijepog crijeva, crijevnih upala, divertikulitisa ili sindroma iritabilnog crijeva mogu biti nalik na dismenoreju. Žene s prekomjernom težinom izložene su dvostruko većem riziku pojave jakih i dugotrajnih grčeva od onih normalne težine, dok su pušači izloženi 50% većem riziku od nepušača. Kod žena koje pate od menstrualnih grčeva uzimanje alkohola produljuje bol. Kada menstruacija nastupi u dobi od 11 godina ili ranije rizik pojave jake boli, produženih krvarenja i dužih menstrualnih ciklusa je veći.

Mnoga oboljenja zbog kojih dolazi do neredovitih menstruacija, uključujući poremećaje ovulacije, tumore maternice i endometriozu, glavni su uzročnici neplodnosti. Žene s neredovitim krvarenjima teže ostaju trudne i često im je potrebno liječenje protiv neplodnosti.

Kako se dijagnosticiraju menstrualni poremećaji?
Liječnik će pregledati zdjelicu kako bi se uvjerio da se ne radi o trudnoći ili bilo kakvim abnormalnostima, kao na primjer tumorima maternice. Treba isključiti druge uzroke menstrualnih poremećaja, a to je čitav niz medicinskih problema, uključujući probleme sa štitnjačom i druge hormonske poremećaje ili čak karcinom. Čak i mnogi lijekovi mogu izazvati poremećaje menstruacije. Ultrazvuk i magnetska rezonancija (MRI) ponekad se koriste za utvrđivanje strukturalnih abnormalnosti reprodukcijskih organa. Laparoskopija i histeroskopija - kirurški postupci za dijagnostiku i terapiju - koriste se posebnim fiberoptičkim kanilama sa sićušnim kamerama za pregled unutrašnjosti zdjelice i trbuha (laparoskopija) ili maternice (histeroskopija).

Koji se lijekovi koriste kod menstrualnih poremećaja?
* Uobičajeni analgetici
* Nesteroidna protuupalna sredstva
Nesteroidna protuupalna sredstva (NSAID) blokiraju prostaglandine (tvari koje pojačavaju kontrakcije maternice). Posebno su djelotvorni u smanjenju obilnog krvarenja i grčeva. Acetilsalicilna kiselina je najčešće korišteno protu-upalno sredstvo, ali ima još nekoliko desetaka drugih (diklofenak, ketoprofen, ibuprofen) koji se izdaju na recept ili bez recepta. Efikasna su i druga protuupalna sredstva. Za postizanje maksimalnog učinka treba ih uzimati sedam do deset dana prije očekivane mjesečnice. Probavni problemi (žgaravica, bol u želucu) su najčešće popratne pojave uzimanja nesteroidnih protuupalnih sredstava.
Paracetamol smanjuje nivo gonadotropina i estradiola (jednog oblika estrogena) čime se može utjecati na menstrualne poremećaje.

MENSTRUACIJSKI CIKLUS I MENSTUACIJA
Često su ovi pojmovi zbunjujući za mnoge žene, te većina poistovjećuje pojmove poput menstruacijski ciklus i menstruacija.

Menstruacijski ciklus je razmak od jedne do druge menstruacije i traje normalno 28+(-)7 dana, a menstruacija (mjesečnica) je krvarenje koje traje 3-7 dana i dio je menstruacijskog ciklusa.
Svaka žena bi trebala voditi evidenciju i cikluse upisivati u menstruacijski kalendar iz više razloga:
1. da bi znala razaznati kada ciklusi nisu uredni (npr. izostanak mjesečnice, predugo krvarenje i sl.)
2. prilikom svakog posjeta ginekologu, jedno od prvih pitanja je: „Kada ste imali posljednju mjesečnicu?“
3. kako bi mogla izračunati plodne i neplodne dane, te se suzdržavanjem od seksualnih odnosa za vrijeme plodnih dana štitit od trudnoće
4. Ukoliko je došlo do trudnoće, mjesečnica će izostati.

Recimo da žena u mjesecu siječnju dobije menstruaciju i to 23.siječnja koja traje 5 dana, a u mjesecu veljači dobije menstruaciju 20. veljače. Znači, taj je ciklus trajao 28 dana, a menstruacija je trajala 5 dana. Brojali smo od 23. siječnja pa do 19. veljače- ciklus se računa od prvog dana menstruacije, pa do prvog dana slijedeće menstruacije. Ako ta ista žena dobije iduću mjesečnicu 26.ožujka, onda je taj ciklus trajao 34 dana- brojimo od 20. veljače pa do 25. ožujka (uzmimo u obzir da veljača ima 28 dana).

Sada kada smo razjasnili osnovne pojmove, obrazložit ćemo promjene koje se događaju u tijelu svake žene za vrijeme ciklusa.

Za vrijeme svakog ciklusa u jajniku dolazi do sazrijevanja jajašca (folikulogeneza), te pucanja folikula i oslobađanja jajašca (ovulacija). To jajašce prihvati jajovod, ono dolazi u maternicu čija je sluznica (endometrij) zbog utjecaja hormona promijenjena- proliferacijska i sekrecijska transformacija endometrija. Sve ove promjene događaju se zbog hormonalne regulacije na razini hipotalamusa, hipofize i jajnika, te hormona koji oni luče. Hipotalamus je centar u mozgu koji, među ostalim, kontrolira i menstruacijski ciklus, te oslobađa GnRH (gonadotropin realising hormon). Taj hormon djeluje na hipofizu, koja onda luči gonadotropine: FSH (folikulstimulirajući hormon) i LH (luteinizirajući hormon). Gonadotropini (hormoni hipofize) stimuliraju u jajniku rast i sazrijevanje folikula u kojima je smješteno jajašce, ali i potiču lučenje spolnih hormona jajnika: estrogena ( dominantan hormon u folikularnoj fazi) i progesterona (dominira u luteinskoj fazi). Još treba reći kako se GnRH oslobađa u skokovima (pulsativno), što onda uzrokuje pulsativnost FSH i LH. Možemo zaključiti da se menstruacijski ciklus dešava na razini mozga (hipotalamus i hipofiza- otpuštanje hormona), na razini jajnika (sazrijevanje jajašca) te na razini maternice (priprema endometrija za jajašce). Ciklus ima više faza:

Folikularna faza

Folikularnu fazu obilježava rast i sazrijevanje folikula (folikulogeneza). Prije nego što nastavimo, treba objasniti što je folikul. Folikul je temeljna jedinica u jajniku, a sastoji se od jajne stanice i drugih stanica koje pomažu da sazrije jajna stanica, te luče spolne hormone. Folikularna faza počinje prvim danom menstruacije, a završava sazrijevanjem jajne stanice i ovulacijom. Razina FSH raste, on stimulira rast i razvoj nekoliko folikula, te potiče folikul na proizvodnju estrogena. To su glavne promjene u jajniku. U maternici se ljušti endometrij i nastaje menstruacija, a nakon menstruacije zbog djelovanja estrogena počinje proliferacijska faza, kada se endometrij obnavlja, raste i postaje deblji. Estrogen uzrokuje promjene i na razini vrata maternice, te cervikalna sluz postaje obilna, elastična i prozirna (papratna reakcija), ušće se otvara i zjapi (pupilarni fenomen). Folikularna faza traje u prosjeku 14 dana (ukoliko cijeli ciklus traje 28 dana), ali može trajati različito dugo i nije konstantna. Pri kraju folikularne faze, kada su razine estrogena na najvišim razinama, dolazi do pojačanog izlučivanja LH iz hipofize, a to će uzrokovati ovulaciju.

Ovulacija

Ovulacija je pucanje dominantnog folikula i izbacivanje jajne stanice koju će prihvatiti jajovod, te će putovati prema maternici. Ovulacija se događa između 10. i 16. dana prije slijedeće menstruacije.

Luteinska faza

Nakon prsnuća folikula i izbacivanja jajne stanice (ovulacija) u jajniku iz tog folikula nastane žuto tijelo (corpus luteum). Žuto tijelo pod utjecajem LH luči progesteron i nešto manje estrogena, koji zajedno pripremaju endometrij maternice na prihvat jajašca (implantaciju). Zbog ovakvih hormonalnih uvjeta, i cervikalna sluz mijenja svoja svojstva, te postaje oskudna i gusta. Luteinska faza je za razliku od folikularne konstantna, tj. traje 14 dana, a završava menstruacijom. Ukoliko ne dođe do oplodnje, past će razina hormona žutog tijela, od žutog tijela će nastati bijelo tijelo (corpus albicans), sluznica maternice će se oljuštiti zbog manjka hormona i počet će menstruacija i novi ciklus.
Ukoliko dođe do oplodnje, žuto tijelo će nastaviti proizvoditi hormone a endometrij se neće oljuštiti te će izostati menstruacija.

Da bi razumjeli složene procese koji se zbivaju u tijelu žene tijekom menstrualnog ciklusa, bitno je poznavati vlastito tijelo i spolne organe koji u tim procesima sudjeluju. Ženski spolni sustav se sastoji od vanjskih i unutarnjih spolnih organa, pri čemu se vanjski nalaze izvan male zdjelice, a unutarnji unutar male zdjelice.

Vanjski spolni organi (vulva, stidnica) su:

* venerin brežuljak- izbočina koja nastaje zbog nakupine masnog tkiva ispred stidne kosti i nastavlja se na velike usne, te je prekriven dlakama;
* velike usne - kožni nabori koji su u nerotkinja priljubljene, a u višerotkinja su razmaknute;
* male stidne usne - kožni nabori, koji se nalaze unutar velikih usana. Na mjestu gdje se spajaju prednji dijelovi nabora nalazi se dražica;
* predvorje rodnice - omeđeno je malim usnama, a sadržava vanjski otvor mokraćne cijevi, rodnice i izvodne kanale žlijezda;
* žlijezde predvorja rodnice;
* dražica (klitoris) - bogato prokrvljen i inerviran organ, odgovara penisu u miškaraca.

Unutarnji spolni organi su:

* Jajnici
* Jajovodi
* Maternica
* rodnica

Jajnik (ovarij) je spolna žlijezda. Glavne uloge jajnika su otpuštanje jajne stanice tijekom ciklusa (ovulacija) i lučenje spolnih hormona.

Rodnica (vagina, kolpos) je mišićna cijev koja se nastavlja na maternicu. Kroz nju ulazi penis tijekom penetracije, izlazi menstrualna krv i dio je porođajnog kanala.