Anila`s Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
AdWords
Gallery


EPIDEMIOLOGIJA RAKA VRATA MATERNICE Empty
Podijeli na Fejsu
Podijeli
Keywords


EPIDEMIOLOGIJA RAKA VRATA MATERNICE

Go down

EPIDEMIOLOGIJA RAKA VRATA MATERNICE Empty EPIDEMIOLOGIJA RAKA VRATA MATERNICE

Postaj by Admin 20/01/10, 12:50 pm

INCIDENCIJA I MORTALITET
Rak vrata maternice drugo je najčešće sijelo raka u žena u svijetu s oko 493 000 novih bolesnica
godišnje te najčešće sijelo raka u velikim dijelovima Afrike, Južne Amerike i Azije. Od oko 273 000
smrti od raka vrata maternice godišnje u svijetu, 85% se događa u zemljama u razvoju. Stope
incidencije u prosjeku su više u zemljama u razvoju (dobno-standardizirana stopa oko 19/100 000 žena)
nego u razvijenim zemljama (dobno-standardizirana stopa oko 10/100 000 žena). U Europi od raka
vrata maternice godišnje obolijeva oko 50 000 žena, a umire oko 25 000 žena. Većina žena obolijeva u
dobi između 30 i 50 godina. Najvišu incidenciju raka vrata maternice u Europi imaju zemlje Istočne
Europe. Kao rezultat uspješnog provođenja programa probira cervikalnim razmazom, incidencija raka
vrata maternice u većini zemalja je u padu tijekom zadnja dva do tri desetljeća. U zemljama u kojima se
provode organizirani programi ranog otkrivanja, rak vrata maternice najčešće zauzima 10. mjesto u
incidenciji raka u žena (1-3).
U Hrvatskoj, rak vrata maternice je osmo po učestalosti sijelo raka u žena. U 2003. godini u Hrvatskoj
je dijagnosticirano 316 novih bolesnica s invazivnim rakom (stopa 13,7/100 000) i 493 sa ca in situ
vrata maternice. Pad incidencije invazivnog raka vrata maternice bio je prisutan od 1970 do 1991.
godine, ali nakon toga se zaustavlja da bi posljednjih godina čak počela rasti. Najveća stopa incidencije
invazivnog raka vrata maternice je u Hrvatskoj u dobi od 45-49 i 80-84 godine, a ca in situ u dobi 30-
34 godina; 29% od ukupnog broja oboljelih žena s rakom vrata maternice je u dobi 65 i više godina (4).
Zabrinjavajuće je da, iako je mortalitet je od raka vrata maternice u Hrvatskoj u padu, još uvijek umire
oko stotinu žena godišnje (stopa ) (4,5).
U SAD-u je 5-godišnje relativno preživljenje za rak vrata maternice 88% za žene s lokaliziranom
bolešću, a one s udaljenim metastazama 13%. Relativno 5-godišnje preživljenje za sve stadije ukupno
iznosi 71% za SAD, 63% za Europu, a prema preliminarnim podacima Registra za rak, za Hrvatsku
ono iznosi 68% (6-8).
FAKTORI RIZIKA
Humani papillomavirus (HPV) nuždan uzrok za nastanak karcinoma vrata maternice. HPV DNA
prisutna je u više od 99% slučajeva raka vrata maternice i njegovih prekursor lezija. Smatra se da je
HPV-16 odgovoran za oko 60% slučajeva raka vrata maternice, a HPV-18 za dodatnih 10-20%. Ostali
2
HPV tipovi visokog rizika su : 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59, 68 i 73. HPV DNA najčešće je
integrirana u kromosome stanica raka vrata maternice, pri čemu se regije E6 i E7 HPV zadržavaju kao
funkcionalni geni. Kako cervikalni, tako su i drugi anogenitalni i vaginalni karcinomi povezani s HPV
infekcijom. (3,9,10-13).
Dodatni faktori rizika su: spolna aktivnost prije 17 godine, promiskuitet, nezaštićeni spolni odnos,
anamneza spolno prenosive bolesti, infekcija HIV-om, pušenje, uzimanje oralnih kontraceptiva, velik
broj djece, prehrana s malo povrća i voća, majka je uzimala u trudnoći DES, niži socioekonomski
status (3,10-13).
PREVENCIJA
Mogućnosti za primarnu prevenciju je prevencija HPV infekcije, dakle edukacija adolescenata o
odgovornom spolnom ponašanju te razvoj učinkovitog profilaktičnog cjepiva.
Mogućnost koja postaje izvjesna zadnjih godina je cijepljene protiv onkogenih tipova HPV virusa.
Cjepiva protiv najčešćih onkogenih tipova virusa koji su odgovorni za oko 2/3 slučajeva raka vrata
maternice, HPV 16 i HPV 18, su u završnoj fazi istraživanja i očekuje se da će biti na tržištu 2007.
godine. Osim djelotvorne zaštite od HPV 16 i HPV 18, ta cjepiva pružaju i djelomičnu zaštitu protiv
ostalih onkogenih tipova HPV. Optimalno bi bilo cijepiti žensku populaciju prije početka spolnog
života. Istraživanja su pokazala da ne bi bilo isplativo cijepiti mušku populaciju. Uvođenje cijepljenja
protiv HPV-a u budućnosti neće značiti napuštanje tradicionalnog načina probira citološkom ranom
dijagnostikom, no vjerojatno će se s vremenom modificirati intervali i metode probira. Smatra se da bi
uvođenje cjepiva moglo znatno poboljšati situaciju u zemljama u razvoju, gdje često nije dostupna
citološka i patološka dijagnostika (14,15).
Povijesno najznačajnija i općenito jedna od najdjelotvornijih metoda ranog otkrivanja malignih bolesti
je probir cervikalnim razmazom po Papanicolaou koji praćen odgovarajućom terapijom može dovesti
do značajnog smanjenja incidencije i mortaliteta.
Cervikalni razmaz uveden je u razvijenim zemljama ranih 1940tih godina, a u širim razmjerima počeo
se primjenjivati kasnih 1950tih ili 1960tih godina. Za sada se organizirani nacionalni programi ranog
otkrivanja raka vrata maternice provode samo u 7 zemalja Europske unije. Europske preporuke su da se
probir provodi u dobnoj skupini 25-64 godine (16,17). Kvantitativne studije pokazale su da nakon
jednog negativnog razmaza, probir svake treće do pete godine ima skoro iste učinke kod žena u dobi
35-64 godine kao probir svake godine. Čak i samo jedan test može postići smanjenje incidencije za 25-
30% (16-18).
U zemljama s malo laboratorija koji osiguravaju kvalitetnu cervikalnu citologiju istražuju se jeftiniji
načini probira kao što je vizualna inspekcija cerviksa (cervikoskopija) nakon aplikacije octene kiseline
3
na cerviks. Zbog nedostatne specifičnosti za primjenu u općoj populaciji još uvijek se radi na
poboljšanju te metode (19,20).
U tijeku je i međunarodna evaluacija HPV DNA testa, koji za sada također nema dovoljnu specifičnost
za primjenu u populacijskom probiru, posebno kod žena mlađih od 30 godina (21).
American Cancer Society (ACS) i mnoge druge organizacije u SAD-u preporučuju PAPA razmaz
godišnje od početka spolnog života ili od 18. godine, i kontinuirano rjeđe prema nahođenju liječnika i
pacijentice nakon tri ili više urednih godišnjih testova (6).
U Hrvatskoj je od 1960-ih godina prisutan oportunistički probir, koji, iako je doveo do smanjenja
incidencije invazivnog raka vrata maternice, nije optimalan način ranog otkrivanja i dovodi do
nejednakosti u zdravlju. Broj PAPA razmaza iznosio je 2004. godine za Hrvatsku 425 035 (od toga
8,4% patoloških), ali se ne može razlikovati koliko ih je uzeto zbog probira (5). Organiziranim
programima probira oko 80% slučajeva raka vrata maternice može se otkriti u preinvazivnim stadijima.
Uvođenjem organiziranih programa probira PAPA-razmazom, incidencija raka vrata maternice pala je
za 70% pedeset godina nakon uvođenja ranog otkrivanja u SAD-u, za 42% deset godina nakon
uvođenja programa u Engleskoj, a za 20% tri godine nakon uvođenja programa u Norveškoj (22,23).
Do sada u Hrvatskoj nije bilo organiziranog nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata
maternice. Radna skupina Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH sukladno europskim
smjernicama izradila je prijedlog nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice koji za
sada još nije proveden u praksi (24).

Dr. sc. Ariana Znaor, dr. med.
Admin
Admin

Broj postova : 1238
Join date : 03.12.2009

http://www.anilas.net

[Vrh] Go down

[Vrh]

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.